Jeste li se ikada zapitali zašto postoji ograničenje visine na kojoj zrakoplovi mogu letjeti? Tipični zrakoplovi koje poznajemo obično ne lete iznad visine leta (FL) 550 odnosno 55 000 stopa ili oko 17 kilometara. Neki zrakoplovi mogu letjeti i iznad te visine poput nekadašnjih zrakoplova Concorde te vojnih ili istraživačkih zrakoplova, a u nekim se zemljama usluge kontrole zračnog prometa nude do visine od 66 000 stopa ili oko 20 kilometara, iako većina zrakoplova ne može letjeti na tim visinama.
Odgovor na prvo pitanje jest da je ograničenje visine leta za većinu zrakoplova uvjetovano njihovim konstrukcijskim ograničenjima, uključujući performanse motora, visinu na kojoj mogu letjeti, održavanje tlaka u kabini i oslanjanje na zemaljske navigacijske sustave. Na ekstremnim visinama gustoća zraka postaje preniska za konvencionalne mlazne motore, a starija zemaljska navigacijska nije odobrena na tim visinama jer je nepouzdana.
Međutim, ondje se nalazi veći zračni prostor. Još ne postoje jasno definirane ili dogovorene granice, ali između zračnog prostora na kojem lete zrakoplovi i svemira postoji područje koje EASA naziva „gornjim zračnim prostorom”, koji se može upotrebljavati i za usluge i zračni prijevoz. Iako određene letjelice već mogu letjeti na tim visinama, potreban je dodatni razvoj kako bi se proširile njihove sposobnosti i podržala redovita uporaba.
S obzirom na to da se zrakoplovna industrija neprestano razvija, letovi u gornjem zračnom prostoru mogli bi biti jedna od sljedećih velikih inovacija. S obzirom na to da EASA želi biti spremna za inovacije, već pomno razmatra učinak, mogućnosti, izazove i mogući regulatorni okvir za letove u gornjem zračnom prostoru.


Kármánova linija – granica na kojoj se smatra da počinje svemir
Tradicionalni letovi zrakoplova
Letovi u gornjem zračnom prostoru
Svemir
Upotreba i prednosti
Različite vrste zrakoplova letjet će u gornjem zračnom prostoru, kao što su takozvani sustavi platformi na velikim visinama (ili pseudosateliti) i baloni, što može unaprijediti usluge koje svi upotrebljavamo, primjerice u telekomunikacijske ili navigacijske svrhe, i omogućiti bolje alate za znanstvena istraživanja. Industrija također razmatra nadzvučne i visokonadzvučne putničke zrakoplove, što bi znatno ubrzalo zračni promet, te kapsule koje se prenose stratosferskim balonima za turizam na granici svemira. Stoga se spektar tipova letjelica kreće od vrlo sporih do vrlo brzih.
Istraživanje na temelju kojeg bi letovi u gornjem zračnom prostoru postali stvarnost bit će od koristi i u drugim područjima, uključujući klasično zrakoplovstvo, posebno u pogledu inovacija i ekološke učinkovitosti. Može donijeti i društveno-ekonomske koristi stvaranjem većeg broja radnih mjesta. Detaljnije istražujemo prednosti i zrakoplove koji će letjeti u gornjem zračnom prostoru u članku: Letovi u gornjem zračnom prostoru: što možemo očekivati?
Pogled u budućnost Rad EASA-e na letovima u gornjem zračnom prostoru
EASA je 2023. objavila Prijedlog plana za letove u gornjem zračnom prostoru, početnu, ali sveobuhvatnu procjenu izazova za buduće letove u gornjem zračnom prostoru.
Rad EASA-e u tom području nastavlja se sa sljedećim ciljevima:
- poboljšati znanje i iskustvo institucija Europske unije i javnosti o budućim letovima u gornjem zračnom prostoru
- ponuditi znanstvene podatke kao podršku za buduće donošenje odluka
- provoditi procjene regulatornog učinka i analize nedostataka na temelju znanstvenih i objektivnih podataka
- razviti regulatorni okvir kako bi se omogućili letovi u gornjem zračnom prostoru Europske unije na temelju vrednovanih mogućnosti.
Kako bi se to postiglo do kraja 2027., EASA provodi niz aktivnosti za:
- razvoj svijesti o letovima u gornjem zračnom prostoru
- znanstvene studije u području sigurnosti, održivosti, kibersigurnosti, ljudskog zdravlja i medicinskih normi
- izdavanje obavijesti o predloženoj izmjeni, kao jedan od koraka u postupku donošenja pravila za letove u gornjem zračnom prostoru. Više o propisima u tom području možete pročitati i na stranici EASA Light.
Razvoj događaja i studije o letovima u gornjem zračnom prostoru možete pratiti na mrežnom mjestu EASA Pro (dostupno samo na engleskom jeziku).
Istraživanje gornjeg zračnog prostora donosi brojne mogućnosti i izazove, a još uvijek postoji i mnogo pitanja na koja treba odgovoriti. Dok se tehnologija u tom području još razvija, prototipovi i demonstracijski letovi već se odvijaju diljem svijeta. Tijekom sljedećih godina rezultati istraživanja, operativna ispitivanja i regulatorni rad postupno će oblikovati način na koji se letovi u gornjem zračnom prostoru mogu sigurno uvesti u Europu.
Letovi u gornjem zračnom prostoru globalna su tema pa EASA surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući druga nacionalna tijela za zračnu plovidbu i organizacije kao što je ICAO, kako bi osigurala usklađen pristup takvim budućim letovima. Ove inicijalne aktivnosti EASA-e potrebne su da se osigura kontinuirana maksimalna sigurnost razmjerna vrsti leta. Iako bi moglo proći i nekoliko godina prije letova u gornjem zračnom prostoru, rad EASA-e na toj temi još je jedan primjer predanosti Agencije inovacijama i sigurnosti zračnog prometa – na nebu bez ograničenja.