U jeku zime očekuju se vrlo niske temperature, snijeg i led, pa se zračni prijevoznici i zračne luke moraju suočiti s tim uvjetima i zajamčiti da sigurnost putnika ostane glavni prioritet. No što se događa iza kulisa kako bi se to omogućilo? Od odleđivanja zrakoplova do specijaliziranog osposobljavanja posade, zračni prijevoznici i zračne luke pridržavaju se utvrđenih postupaka za sprječavanje uvjeta koji ugrožavaju sigurnost.
Zimski uvjeti mogu uzrokovati zaleđivanje na tlu ili u zraku, snijeg, susnježicu, ledenu kišu, bljuzgavicu, ledene kristaliće i drugo. Led može obuhvaćati sve od ledene kiše do nastanka inja. Vjerojatnost zaleđivanja postoji kada je temperatura 10°C ili niža u kombinaciji s vlagom u oblacima. To može prouzročiti stvaranje leda, bljuzgavice ili nakupljanja veće količine vode na stajankama, voznim stazama ili uzletno-sletnim stazama.
Dva su glavna izazova povezana sa zimskim aktivnostima u zračnom prometu: osigurati prohodnost zračne luke i sigurnost zrakoplova za letenje. Uspješno rješavanje tih izazova ključno je kako bi se zajamčila sigurnost, poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru i spriječile nesreće.
Dizajn zrakoplova
U zrakoplove se tijekom projektiranja ugrađuju određene značajke koje im omogućavaju otpornost na zimske uvjete. Na primjer, zrakoplovi imaju glatke površine koje se „odleđuju” različitim mehaničkim ili grijaćim sustavima odleđivanja kako bi se spriječilo nakupljanje leda. Iako je nakupljanje leda moguće utvrditi vizualno, većina modernih zrakoplova opremljena je tehnologijom koja otkriva led, upozorava posadu na mogućnost zaleđivanja i štiti izložene površine od stvaranja leda. Neki su zrakoplovi opremljeni s više mehanizama za upozoravanje na led i za odleđivanje.
Osim toga, zrakoplovi imaju protuklizne sustave kočenja koji sprječavaju blokiranje kotača na skliskim uzletno-sletnim stazama. Ako kotač počne proklizavati, senzori to otkrivaju i prilagođavaju kočni tlak kako bi se zadržala kontrola te zajamčilo sigurno slijetanje i vožnja po pisti. Osim toga, karbonske kočnice mogu pomoći u nesmetanom slijetanju jer su izdržljive u ledenim i vlažnim uvjetima.
Obuka posade
Zrakoplov ne može sigurno poletjeti bez odgovarajuće osposobljenosti posade. Posada i zemaljsko osoblje obučavaju se kako bi u potpunosti bili upoznati s osnovnim postupcima kojih se treba pridržavati zimi, uključujući raščišćavanje uzletno-sletne staze i odleđivanje zrakoplova kako bi se zajamčila sigurnost polijetanja i slijetanja. Osoblje je opremljeno odgovarajućom odjećom za vrlo niske temperature, uključujući toplinski izolirane uniforme, rukavice i obuću koja štiti od hladnoće i vlage.
Odleđivanje zrakoplova
Odleđivanje zrakoplova ključni je dio zemaljskih operacija tijekom zime. Zapovjednik zrakoplova utvrđuje je li potrebno odleđivanje prije odgurivanja. Dok zapovjednik zrakoplova nadzire postupak odleđivanja, zemaljsko osoblje odgovorno je za otvorenu komunikaciju i izvješćivanje o svemu što bi moglo utjecati na sigurnost leta. Zrakoplov se obično mehanički odleđuje u zraku putem unutarnjeg električnog grijanja ili pneumatskih sustava ili, u slučaju zaleđivanja na tlu, upotrebom četiriju različitih vrsta tekućina za odleđivanje, ovisno o tipu zrakoplova.
Odleđivanje zrakoplova od iznimne je važnosti jer nakupljanje leda može ozbiljno ugroziti performanse i stabilnost pri uzlijetanju. Stvaranje leda, snijega ili mraza može povećati težinu zrakoplova i smanjiti aerodinamičku i operativnu učinkovitost. Zrakoplov iz sigurnosnih razloga ne bi trebao poletjeti ako su zahvaćene kritične površine.
Aktivnosti na uzletno-sletnim stazama
Osiguranje prohodnosti uzletno-sletnih staza ključan je dio zimskih operacija. Kako bi se smanjio rizik od stvaranja snijega i leda, na površine u zračnim lukama obično se unaprijed nanose sredstva protiv zaleđivanja. Međutim, ako se vremenski uvjeti pogoršaju i više nisu sigurni, uzletno-sletne staze mogu se zatvoriti za sav promet. Kako bi se to izbjeglo, zemaljsko osoblje uklanja snijeg/led, što može biti kontinuirana aktivnost, posebno ako snijeg ne prestaje padati tijekom čišćenja uzletno-sletnih staza. Ako su zračne luke smještene u područjima u kojima obično ne pada snijeg, postupak čišćenja snijega može dugo trajati zbog nedostatka opreme i iskustva. U zračnim lukama u kojima padne mnogo snijega proces čišćenja snijega može biti brz, pa se uzletno-sletne staze mogu raščistiti za samo 20 minuta. Ukratko, postupak čišćenja uzletno-sletnih staza učinkovit je jer se današnjim vremenskim prognozama mogu rano predvidjeti nepovoljni uvjeti, što zemaljskom osoblju i posadi daje dovoljno vremena za pripremu.
Budite u tijeku
Izradite račun i pratite najnovije informacije o EASA-inim aktivnostima na portalu EASA Light