Zračni prijevoznici obično imaju dva rasporeda letenja: zimski i ljetni, pri čemu je ljeto najintenzivnije doba godine za zračni promet.
U zračnim lukama vlada veća gužva, zrakoplovi lete češće, temperature rastu, a vremenski uvjeti postaju složeniji. Za putnike je to uobičajeno vrijeme za godišnji odmor, posjete obitelji i uzbudljiva putovanja u inozemstvo.
Baš kao i zimski letovi, ljetni letovi zahtijevaju specifične važne operativne i sigurnosne mjere, a iza svakog ljetnog leta stoji rad tisuća zrakoplovnih djelatnika kako bi se omogućilo sigurno i neometano odvijanje aktivnosti.
Zašto ljeti sve izgleda tako užurbano?
Ljeto stvara dodatan pritisak na gotovo svaki dio zrakoplovnog sustava. Povećan broj letova znači više kretanja zrakoplova, više putnika, više prtljage i više koordinacije među zračnim prijevoznicima, zračnim lukama i službama zračnog prometa.
Piloti, kabinsko osoblje, dispečeri, inženjeri, pružatelji zemaljskih usluga, osoblje zračne luke, meteorolozi, kontrolori zračnog prometa i brojni drugi zajedno rade u pozadini kako bi sve to bilo moguće.
Većina putnika vidi tek malen dio tog sustava. U stvarnosti, sigurnost i pouzdanost ljetnih putovanja ovisi o tisućama ljudi koji svakodnevno savjesno obavljaju stotine zadataka.
Zašto je tako vruće u kabini?
Gotovo svatko je nekad ušao u zrakoplov za vrućih ljetnih dana i zapitao se zašto je u kabini toplije nego što je očekivao.
Odgovor leži u tome da ponekad nije dovoljno samo uključiti klimatizacijski uređaj kako bi se zrakoplov rashladio dok stoji na tlu. Dok su zrakoplovi parkirani na platformi, često je uključena pomoćna jedinica za napajanje (APU) ili vanjska zemaljska jedinica za napajanje i klimatizaciju. U nekim je zračnim lukama upotreba pomoćnih jedinica za napajanje ograničena ako je dostupna odgovarajuća zemaljska oprema. To pridonosi smanjenju buke i emisija plinova.
Međutim, kad je vrlo vruće, teško je osigurati dostatno hlađenje za veliku kabinu zrakoplova, posebno dok se stotine putnika ukrcavaju kroz otvorena vrata.
Zbog toga putnici mogu imati osjećaj da je u kabini toplije tijekom kratkog razdoblja prije polijetanja dok timovi na zemlji i letačke posade nastoje uspostaviti ugodno okruženje.
Zašto se čini da su kašnjenja češća tijekom ljeta?
Iako je na aerodromu sunčan dan, to ne znači uvijek da su vremenske prilike za letenje stabilne. Ljetna vrućina može prouzročiti snažne grmljavinske oluje koje se brzo razvijaju, osobito tijekom poslijepodneva i večeri. Za takvih oluja mogu nastati munje, tuča, jaki vjetrovi i turbulencije.
Piloti, zračni prijevoznici i kontrolori zračnog prometa kontinuirano prate vremenske uvjete i prema potrebi prilagođavaju rute, odgađaju polijetanja ili mijenjaju postupke slijetanja kako bi se izbjegli opasni vremenski uvjeti.
Zbog toga se ponekad mora letjeti nešto dužim rutama kako bi se izbjegle vremenske opasnosti ili zagušenje. Iako će putnici primijetiti da let traje duže, takvim se izmjenama želi zajamčiti sigurnost i smanjiti poremećaje u široj mreži zračnog prometa.
Zašto je turbulencije tako teško predvidjeti?
Jedno od najčešćih pitanja koje putnici postavljaju odnosi se na turbulencije.
Do njih može doći i zimi i ljeti. Međutim, s obzirom na to da se intertropska zona konvergencije tijekom europskog ljeta nalazi u svojem najsjevernijem položaju, turbulencije za vrijeme leta vjerojatnije su u to doba godine. Dodatni je problem i to što se na meteorološkom radaru ne mogu vidjeti sve turbulencije. Neke turbulencije razvijaju se pri vedrom vremenu i za njih postoji malo vidljivih upozorenja.
Turbulencije mogu biti zastrašujuće, ali moderni zrakoplovi konstruirani su tako da mogu podnijeti turbulencije, a piloti prolaze opsežnu obuku za postupanje u takvim okolnostima.
Zato posada traži od putnika da ne otkopčavaju svoje sigurnosne pojaseve čak i kada je isključen znak za njihovo vezivanje. Većina ozljeda povezanih s turbulencijama događa se zbog toga što putnici ne sjede ili nisu vezani sigurnosnim pojasom.
To je jednostavna radnja, a i dalje je jedna od najdjelotvornijih sigurnosnih mjera koje postoje. Dakle, nemojte otkopčavati sigurnosni pojas. Turbulencije mogu nastupiti neočekivano, ali ako ste vezani sigurnosnim pojasom, to će bolje zaštititi i vas i osobe oko vas.
Sigurnost nikad nije na odmoru
Za mnoge ljude ljetni letovi označavaju početak prijeko potrebnog odmora. Međutim, ljeto je zahtjevno razdoblje za zrakoplovne djelatnike. Bilo da je riječ o postupanju pri ekstremnim temperaturama, izbjegavanju grmljavinskih oluja, održavanju zrakoplova, radu na otvorenom na visokim temperaturama, brizi o putnicima ili koordinaciji intenzivnog prometa u zračnom prostoru, zrakoplovni djelatnici neprestano rade iza kulisa kako bi osigurali sigurnost letenja.
U tom smislu, i EASA ima važnu ulogu. Na primjer, za ljeto 2026. EASA je, u suradnji sa zračnim prijevoznicima, zračnim lukama i zrakoplovnim organizacijama diljem Europe pripremila kampanju „Go Safe – Together” u okviru koje se zrakoplovnim djelatnicima i putnicima pružaju praktični savjeti o sigurnosti. U kampanji se naglašava kako male mjere i dobre odluke u pilotskoj kabini, na stajanci, u kabini ili zgradi putničkog terminala doprinose stvaranju sigurnijih uvjeta za sve.
Naposljetku, sigurnost zračnog prometa timski je rad, a svako je putovanje sigurnije kada radimo zajedno. Stoga, sljedeći put kada se budete ukrcavali u zrakoplov vrućeg ljetnog dana, imajte na umu da se iza kulisa događa mnogo više nego što putnici primjećuju. Usto, uvijek je dobro biti ljubazan prema zrakoplovnom osoblju.
Predloženi sadržaji:
Zanima li vas druga strana medalje? Pročitajte naš članak o zimskim letačkim operacijama Borba sa smrzavanjem: skrivene aktivnosti iza zimskih letova