EASA ima aktivnu ulogu u smanjenju utjecaja zrakoplovnog sektora na okoliš. To je zapravo dio naše nadležnosti otkako smo osnovani 2002.
Kada govorimo o utjecajima na okoliš, možda prvo pomislite na klimatske promjene i emisije ugljikova dioksida (CO2), što doista i jest velik problem za ovu djelatnost. Udio zrakoplovstva u globalnim emisijama CO2 iznosio je 2023. otprilike 2,5 %. Također se često ističe da apsolutne emisije znatno rastu, s time da je gotovo polovina emisija CO2 iz zračnog prometa između 1940. i 2019. zabilježena od 2000. nadalje.
Međutim, buka i kvaliteta zraka također su dio nadležnosti EASA-e u području „zaštite okoliša” jer utječu na zdravlje ljudi, posebno onih koji žive u blizini zračnih luka. Izloženost buci zrakoplova izravno je povezana s većim stupnjem uznemirivanja i poremećajima spavanja. Također, emisije motora zrakoplova, uglavnom dušikovih oksida (NOX) i čestica, utječu i na kvalitetu zraka oko zračnih luka.
Kako EASA mjeri utjecaj zračnog prometa na okoliš?

Utjecaj zračnog prometa na okoliš možemo uspješno smanjiti samo ako imamo jasnu sliku o trenutačnom stanju. Kako bi pridonijela toj raspravi, EASA svake 3 godine objavljuje svoje glavno izvješće u obliku Izvješća o utjecaju europskog zračnog prometa na okoliš (EAER).
EAER predstavlja objektivan, jasan i točan izvor informacija o prošlom i predviđenom utjecaju zrakoplovnog sektora na okoliš na europskoj razini, kao i informacija o mjerama ublažavanja usmjerenim na smanjenje tih utjecaja (tehnologija/projektiranje, letačke operacije, održiva zrakoplovna goriva, tržišno utemeljene mjere, zračne luke i međunarodna suradnja). Te informacije utječu na politike i rasprave o tome kako Europa napreduje prema ostvarenju svojih ciljeva u području okoliša.
Izvješće o utjecaju europskog zračnog prometa na okoliš
![]() Kakav utjecaj ima europsko zrakoplovstvo na okoliš? |
![]() Kako bi se utjecaj toga sektora mogao promijeniti u budućnosti? |
![]() Kojim se mjerama smanjuje utjecaj klimatskih promjena i buke te poboljšava kvaliteta zraka? |
![]() Kako se zaštita okoliša može dodatno unaprijediti u ovom sektoru? |
Pri izradi EAER-a koriste se najnoviji i najbolji dostupni podaci i alati za procjenu, oslanjajući se na informacije EASA-e i drugih partnerskih organizacija, uključujući Europsku komisiju, Europsku agenciju za okoliš, Eurostat, EUROCONTROL i Međunarodnu organizaciju za civilno zrakoplovstvo (ICAO).
Kako EASA podupire rasprave i donošenje odluka o tome kako smanjiti utjecaj zrakoplovstva na okoliš?
Isti podaci i alati za procjenu koji se upotrebljavaju za EAER korisni su i za procjenu mogućih troškova i koristi od mjera ublažavanja na europskoj razini i na globalnoj razini ICAO-a. EASA blisko surađuje s partnerskim organizacijama na razvoju i održavanju glavnih mogućnosti modeliranja koje mogu poslužiti kao temelj za rasprave i donošenje odluka o najučinkovitijem načinu ublažavanja tih učinaka na okoliš.
Na primjer, EASA je razvila alat AERO-MS, koji može ispitati utjecaje različitih politika namijenjenih za smanjenje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovstvu, uključujući tehnološke, operativne i tržišne mjere.
Kad je riječ o modeliranju širenja buke, EASA se služi sustavom za ispitivanje izloženosti buci u zračnim lukama (STAPES), koji može izračunati konture buke u zračnim lukama i broj ljudi izloženih različitim razinama buke u oko 100 velikih europskih zračnih luka.
Znanstvena istraživanja: emisije koje nisu CO2
Bolje razumijevanje znanstvenih spoznaja na kojima se temelje učinci zrakoplovstva na okoliš ključna je polazišna točka za izradu jasnih smjernica o prioritetima koje treba riješiti.
Jedan je takav primjer potreba za ublažavanjem ukupnih učinaka zrakoplovstva na klimu, uzimajući u obzir i emisije CO2 i druge emisije. Utjecaj emisija koje nisu CO2, kao što su dušikovi oksidi (NOX), lebdeće čestice (čađa), sumporovi oksidi (SOX) i vodena para, još nije u potpunosti poznat, ali smatra se da ima ukupni učinak zagrijavanja. 
EASA trenutačno surađuje s Mrežom stručnjaka za emisije iz zračnog prometa koje nisu CO2 (ANCEN) kako bi proširila znanje o ovoj temi i olakšala koordinaciju među različitim skupinama dionika.
Cilj je Mreže pružiti vjerodostojnu tehničku potporu koja može poslužiti kao temelj za rasprave i donošenje odluka o najučinkovitijim načinima rješavanja te zahtjevne teme.



